Iako su srčane bolesti vodeći uzrok smrti u zapadnoj civilizaciji, to ne znači ih morate prihvatiti kao svoju sudbinu. Jasno je da, iako naslijeđe, spol ili dob ne možemo promijeniti, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bi smanjili rizik srčanih bolesti. Ključno je usvojiti neke mjere zdravog života i uporno ih održavati tokom života. Ovdje ćemo nabrojati samo one najvažnije kojima možemo lako započeti svoje preventivno putovanje:
– NEMOJTE PUŠITI
Pušenje je jedan od najznačajnijih faktora rizika za razvoj bolesti srca. Kemikalije u duhanu mogu oštetiti srce i krvne žile, što dovodi do sužavanja arterija zbog nakupljanja plaka (ateroskleroza). Ateroskleroza u konačnici može dovesti do srčanog udara. Ugljični monoksid u dimu cigarete smanjuje razinu kisika u krvi povećavajući krvni tlak i broj otkucaja srca. Kada je riječ o prevenciji srčanih bolesti, nema količine duhana koja je sigurna- čak su i bezdimni duhan (elektronska cigareta ) i pasivno pušenje rizični. Dobra vijest je, međutim, da se vaš rizik od srčanih bolesti počinje brzo smanjivati nakon prestanka pušenja, a nakon 15 godina jednak je riziku osoba koje nikada nisu pušile.
– VJEŽBAJTE OKO 30 MINUTA VEĆINU DANA U TJEDNU
Svakodnevno vježbanje može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Fizička aktivnost pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje šanse da se razviju drugi rizični faktori kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol i dijabetes. Dovoljna je umjerena tjelovježba (npr. hodanje bržim tempom kroz 30 minuta većinu dana u tjednu). Međutim, čak i tjelesne aktivnosti kraće od ovih preporuka mogu biti korisne- stoga, ako ne možete zadovoljiti smjernice, nemojte odustati. Naravno da se računaju i aktivnosti kao što u vrtlarenje, održavanje stana, penjanje stepenicama i šetnja psa…ne morate vježbati naporno kako bi se postigla korist.
– JEDITE ZDRAVO
Zdravom prehranom značajno se može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Nama najbliži primjer prehrane zdrave za srce je mediteranska dijeta. Generalno govoreći to je prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama . Cilj je jesti grah, mliječne proizvode sa niskim udjelom masnoća, nemasno meso i ribu, te izbjegavati previše soli i šećera. Također treba izbjegavati zasićene i trans masti (ima ih najviše u crvenim mesima, punomasnim mliječnim proizvodima, prženoj brzoj hrani, pekarskim proizvodima, margarinu…).Treba koristiti masnoće iz biljnih izvora kao što su maslinovo ili ulje sojine repice. Većina ljudi treba jesti više voća i povrća ( pet do deset obroka dnevno), te dva ili više obroka tjedno ribe, kao što su losos,tuna ili srdela. Također, umjereno pijenje alkohola može imati zaštitni učinak na srce.
-ODRŽAVAJTE ZDRAVU TJELESNU TEŽINU
Prekomjerna težina može dovesti do stanja koja povećavaju srčana oboljenja. Naročito je opasan tkz. metabolički sindrom – kombinacija masnoće oko trbuha, visokog krvnog tlaka, visoke razina šećera u krvi i visokih triglicerida. Jedan od načina da se vidi da li je vaša težina zdrava je da izračunate svoj indeks tjelesne mase (svoju težinu u kilogramima podijelite sa kvadratom visine u metrima) – ako je broj veći od 25 imate povećani rizik od bolesti srca i moždanog udara. Ako već imate povišenu težinu, čak i mali gubitak može biti koristan-smanjenje 3 do 5 posto može smanjiti rizik od dijabetesa, još veće smanjenje pomaže u sniženju krvnog tlaka razine kolesterola u krvi.
-SPAVAJTE DOVOLJNO
Ljudi koji nedovoljno spavaju imaju veći rizik od pretilosti, visokog krvnog tlaka, srčanog udara, dijabetesa i depresije. Većini odraslih je potrebno sedam do osam sati sna svake noći.
– KONTROLIRAJTE STRES
Neki ljudi nose sa stresom nezdravim načinima: prejedaju se, prekomjerno piju alkohol ili puše. Pronalaženje alternativnih načina za kontrolu stresa kao što su fizičke aktivnosti, vježbe opuštanja ili meditacije – mogu poboljšati vaše zdravlje.
-REDOVITO IDITE NA PREVENTIVNE PREGLEDE
Od 18. godine redovito provjeravajte krvni tlak, te razinu masnoća i šećera u krvi. Za prvi pregled srca i žila nikad nije prerano. Dio je zdravstvene kulture brinuti o svome zdravlju i znati što treba poduzeti u kontekstu obiteljske anamneze da bismo očuvali kardiovaskularno zdravlje. Konkretno, u ranim dvadesetim godinama trebamo znati sve o faktorima rizika i s time u skladu planirati širu obradu i prevenciju. Nije dobro dopustiti da povod prvom pregledu budu simptomi. Najčešći uzročnik kardiovaskularnih bolesti je pojava ateroskleroze, a riječ je o stalnom procesu koji započinje u ranoj mladosti i nastavlja se do prvih kliničkih manifestacija. Stoga je važno u početnoj, asimptomatskoj fazi prepoznati faktore rizika koji djeluju kao “tihi ubojice”. Zadebljanje stijenki krvnih žila povezano je sa starijom dobi, što je i logično jer su negativni faktori imali dovoljno vremena za djelovanje. To ne bi trebalo zavarati mlađe jer su studije pokazale da do prvih zadebljanja arterija može doći već u 18. godini! Uz promjenu načina prehrane i stila života, potrebno je redovito kontrolirati krvni tlak i poznavati faktore rizika te u dogovoru s liječnikom poduzeti razumne preventivne mjere.
